5. Pomrčina Sunca

Jedan od najimpresivnijih astronomskih fenomena svakako je pomrčina Sunca. Ljudi su od davnina pokušavali shvatiti i objasniti ovu pojavu, a zbog njezine redovitosti bili su je u stanju predviđati. Danas znamo njezin uzrok, ali to nije umanjilo doživljaj svakome tko je bar jednom prisustvovao potpunoj pomrčini Sunca.

Razmotrimo ukratko kako do pomrčine dolazi. Zemlja se oko Sunca okreće stalno u istoj ravnini koja se zove ekliptika. Slično tome Mjesec se oko Zemlje okreće u približno istoj ravnini, odnosno uz mali nagib ove ravnine prema ekliptici. Na taj način svakih približno 29,5 dana Mjesec dolazi u prividni položaj blizu Sunca ("mladi Mjesec"). Zbog nagiba njegove ravnine okretanja ne nađe se svaki put između Zemlje i Sunca, već malo iznad ili malo ispod. Međutim povremeno, a to je najmanje dva put godišnje, putanja ga dovodi točno ispred Sunca, gledano sa Zemlje.

Prividna veličina Mjesečevog diska približno je jednaka prividnoj veličini Sunca, koje je naravno ustvari mnogo veće od Mjeseca, ali i mnogo dalje od Zemlje nego Mjesec. Upravo zbog ove slučajne podudarnosti Mjesec može potpuno ili gotovo potpuno zakloniti Sunce i tada nastaje potpuna, ponekad prstenasta (kod koje ostaje vidljiv tanki prsten svjetlosti) ili pak djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina međutim vidljiva je samo na uskom pojasu Zemljine površine kojim prolazi Mjesečeva sjena, a u rubnim područjima istovremeno je vidljiva djelomična pomrčina. Zbog toga je za neko određeno područje na Zemlji potpuna pomrčina Sunca vrlo rijedak događaj. Posljednji put imali smo dobru priliku promatrati je 11. kolovoza 1999. Slijedeća potpuna pomrčina dogodit će se 21. lipnja 2001. no bit će vidljiva daleko od nas, na jugu Afrike.