7. Naše Sunce

Sunce je nama najbliža zvijezda te, neposredno ili posredno, izvor gotovo sve raspoložive energije na Zemlji. Sunčeva energija potječe od nuklearnih reakcija u njegovom središtu, gdje temperatura doseže 15 milijuna°C. Radi se o fuziji, kod koje spajanjem vodikovih atoma nastaje helij, uz oslobađanje velike količine energije. Svake sekunde na ovaj način u helij prelazi oko 600 milijuna tona vodika, pri čemu se masa od nekih 4 milijuna tona vodika pretvori u energiju. Ova se energija u vidu svjetlosti i topline širi u svemir pa tako jedan njezin mali dio dolazi i do Zemlje. Nuklearna fuzija odvija se na Suncu već oko 5 milijardi godina, kolika je njegova procjenjena starost, a prema raspoloživim zalihama vodika može se izračunati da će se nastaviti još otprilike 5 milijardi godina. Čini se da je nakon toga konačna sudbina Sunca da postane zvijezda bijeli patuljak, no očito se zbog toga sada ne moramo zabrinjavati.

Promjer Sunca je 1.392.530 km, što je svrstava u zvijezde prosječne veličine. Za usporedbu, preko Sunčevog diska mogli bismo nanizati 109 Zemljinih promjera, dok je po volumenu Sunce veće od Zemlje 1.295.000 puta. Sastoji se uglavnom od vodika (92,1%) i helija (7,8%) uz samo 0,1% težih elemenata. Temperatura na površini mu iznosi oko 5.500°C.

Zemlja se okreće oko Sunca na prosječnoj udaljenosti od 149.597.870 km. No eliptična putanja uzrok je variranja ove udaljenosti pa Zemlja početkom siječnja dolazi u točku najbližu Suncu (perihel), a početkom srpnja u točku najdalje od Sunca (afel).

Zanimljiv fenomen su Sunčeve pjege koje se mogu promatrati teleskopom uz odgovarajući filtar. Njihov broj i veličina variraju u ciklusu od 11 godina i pokazatelj su razine Sučeve magnetske aktivnosti. Trenutno je Sunce na vrhuncu aktivnosti, koja će slijedećih nekoliko godina opadati i doseći minimum oko 2006.god.